| :: English :: Deutsch :: Français :: Italiano :: Espańol :: Slovenčina :: Russkii˘ :: Română :: Bulgarski :: Magyar | |||||||||
  
Top Modeli 2010 
Posjetitelja online: 002 |
ADS drvene, montažne kuće 
Zašto drvena kuća? Vjerujem da smo svi upoznati sa pričom o vuku i tri praščića. Praščići izgrade svaki svoju kuću; jedan od slame, drugi od drveta a treći od cigle. Naravno najbolje prođe praščić koji je gradio od cigle jer je vuk otpuhao preostale dvije kuće. Svi se praščići sklone kod njega a jadni vuk, baš kao i u svakoj priči u kojoj se pojavljuje, na kraju nastrada. Simpatična priča koju su nam roditelji i bake i djedovi pričali no potpuno neistinita i puna predrasuda. No to na žalost nije ništa novo. Mnogi se ljudi prilikom odluke o izgradnji drvene kuće susreću sa takvim istim predrasudama i krivim teorijama. Ipak, danas se mnogi nakon dugog promišljanja, proučavanja tržišta i uspoređivanja raznoraznih tehničkih specifikacija odlučuju za drvenu kuću i to sve češće za stanovanje, ne samo kao vikend-kuću. Razlozi tome su mnogostruki, a stereotipi poput „cigla je cigla“ polako „padaju u vodu“ pred činjenicama i koeficijentima. Prednosti života u drvenoj kućiPrve drvene kuće počele su se graditi prije skoro tri tisuće godina na sjeveru Europe. Od tada pa do danas takav način gradnje proširio se po cijelom svijetu. Kroz povijest mijenjali su se stilovi, kuće su se usavršavale estetski i konstruktivno. Zajedno sa tehnologijom izgradnje drvenih kuća razvijala se i industrija zaštitnih biocidno-fungicidnih premaza za drvo. Ti premazi danas uvelike produžuju „životni vijek“ kuće te ju čine gotovo neuništivom jer spriječavaju razvitak gljiva i ulazak crva i drugih štetočina u drvo. No tu svakako treba spomenuti da su i drvene kuće koje su gradili naši preci bile vrlo trajne. U mnogim krajevima Hrvatske ali ponajviše u selima uz rijeku Kupu često nailazimo na drvene kuće stare preko sto godina. Najčešće su građene od hrasta ili bukve i dan danas traju i ljudi ih kupuju i preslaguju iako nisu štićene zaštitnim sredstvima kakve danas imamo na tržištu. Jeste li znali da u Rusiji još i danas postoje crkve od drveta izgrađene u XVI stoljeću? Odluka o odabiru načina gradnje budućeg doma vrlo je bitna i ne treba ju donositi naprečac. Premda nas na odabir drvene kuće najčešće ponese srce i ljubav prema drvu, uvijek treba sagledati sve aspekte, jedino tako ćemo biti sigurni da je odabir bio pravi. Vješto dizajnirana i pravilno izvedena drvena kuća jednaka je bilo kojoj drugoj kući, pa čak i bolja. Drvo kao prirodni toplinski izolatorMasivni drveni trupci imaju svojstvo da tokom cijele godine zadržavaju stalnu temperaturu u središtu presjeka. To ih čini izuzetnim toplinskim izolatorom kako zimi tako i ljeti. Temperatura unutar drvene kuće ostat će 24 sata nepromijenjena iako se ne vrši nikakvo dodatno zagrijavanje. Koeficijent prolaznosti topline zida ovisi o debljini oblica odnosno trupaca, a kreće se između 0.09 – 0.03 W/m2K. Kada to usporedimo sa standardnim zidanim zidom koji ima koeficijent 0.22 W/m2K jasno nam je zašto se drvene kuće smatraju niskoenergetskim ili pasivnim kućama. Zanimljiv je i podatak da drvo debljine samo 3cm ima toplinsku izolaciju kao 45cm betona ili 18cm opeke. Gradnja takve niskoenergetske kuće u mnogim je zemljama Europske unije poticana i subvencionirana. Na žalost to kod nas još nije slučaj. Najbolji primjer isplativosti su kućanstva u razvijenim zemljama Skandinavije, SAD-a, Kanade, Njemačke gdje drvene kuće dosežu od 30 do 90% ukupne kućegradnje. Ta kućanstva na grijanje troše dvostruko manje energije od nas premda imaju mnogo oštriju klimu. Samoregulacija vlažnostiOsim temperature važna je i vlažnost zraka. Naime masivni, drveni zidovi zadržavat će vlažnost zraka u prostoriji u zadovoljavajućim granicama po principu samoregulacije pa nisu potrebni nikakvi dodatni klimatizacijski uređaji i ovlaživači zraka. Drvene oblice upijat će vlagu kada je ima previše u zraku, a otpuštat ju kada je zrak suh. Zato zrak u drvenoj kući neće biti ni presuh niti prevlažan. Prirodna regulacija zraka - kuća koja dišeDrvo je u svojoj mikrostrukturi građeno tako da propušta zrak u oba smjera. Na taj način osigurava se neprekidna izmjena unutrašnjeg i vanjskog zraka no bez hlađenja ili grijanja unutrašnjosti jer je drvo uz to i izvrstan termoregulator. Dakle za razliku od klasične, zidane kuće, koja je uglavnom hermetički zatvorena i nije prozračna, drvena kuća osigurava prirodnu ventilaciju i izmjenu zraka u prostorijama kroz vanjske zidove. U kvalitetnoj drvenoj kući nema propuha, a odlična izolacijska svojstva drveta omogućuju prirodnu termoregulaciju tako da je zimi u kući ugodno toplo, a ljeti svježe. Izgradnjom drvene kuće dobije se zdrav i kisikom pun prostor za život, što posebno pogoduje asmatičarima i osobama sa dišnim poteškoćama. Antialergijska svojstva drvene kućeKako drvo nema elektrostatička svojstva ono se neće naelektrizirati te privlačiti i zadržavati mikročestice prašine i peludi, zato je nakupljanje prašine i alergena svedeno na minimum. Osim toga drvene kuće zaštićene su od gljivica i plijesni tako da se unutar kuće stvara antialergijska sredina što je posebno važno kod osoba sa različitim oblicima alergija. Drvena kuća i požarJedna od najvećih predrasuda vezanih za drvene kuće je da su one podložnije požaru. Ta je predrasuda potpuno neistinita jer moderne drvene kuće imaju garantiranu vatrootpornost jednaku onoj kod klasične gradnje, ponekad i višu. To najbolje potvrđuju tablice osiguravajućih tvrtki. Drvo se zapaljuje teže od većine drugih materijala koje možemo naći u kućama. Drvo naravno gori, ali vrlo polako i predvidljivo. Kako drvo u sebi sadrži vodu kada požar počne ta se voda oslobađa. Na površini drveta stvara se sloj ugljena koji slabo provodi toplinu te djeluje kao izolator. Tako kad se drvo na vanjskoj strani karbonizira sprečava se dovod kisika u unutrašnjost drveta te ukoliko se ne dovodi nova energija, vatra se gasi. Na taj način drvo zapravo štiti samo sebe, a konstrukcija zgrade i pri visokim temperaturama zadržava svoju stabilnost. Istraživanja su također pokazala da rizik od nastanka požara zapravo ne ovisi o konstrukcijskom materijalu kuće već o unutarnjem opremanju, ponašanju stanara i stanju i starosti elektroinstalacija. Otpornost drvenih kuća u potresuDrvo je kao materijal lagano, čak 5 puta lakše od betona, ali ima veliku nosivost. Nasuprot betonu, drvo može podnijeti i tlačne i vlačne sile, tako da je konstrukcija drvene kuće gibljivija od klasične gradnje. To bitno svojstvo čini ju otpornijom u slučaju potresa. Testovi i iskustva iz Japana i SAD-a, zemalja koje su poznate po velikom broju potresa, pokazali su da drvene konstrukcije mogu podnijeti katastrofalne potrese uz minimalna oštećenja. Ivica Sović, dežurni seizmolog na Geofizičkom odsjeku PMF-a o mogućem većem potresu u gradu Zagrebu kaže „Najbolje bi prošle drvene kuće jer je drvo fleksibilan materijal“. Brzina izgradnjeDovoljno je reći da se brzina gradnje drvene kuće izražava u tjednima dok izgradnja klasične zidane kuće teško da može biti kraća od godine dana. Naime razlog tome su velike količine vode korištene za žbukanje i građenje pa je potrebno dugo toplo vrijeme da se kuća dobro isuši kako bi se završni radovi priveli kraju. Montaža drvene kuće spada u vrstu tzv. suhe gradnje pa je pri završetku radova moguće odmah u nju useliti. Niske temperature ne ometaju gradnju tako da bez ikakvih problema drvenu kuću možete početi graditi zimi te već iste zime u njoj i stanovati. Kada sve navedeno uzmemo u obzir možemo zaključiti da samoregulacijom izmijene zraka i vlažnosti te svojim svojstvima toplinske izolacije, drvena kuća stvara udobnu, ravnomjernu no prije svega zdravu mikroklimu i ambient. Kada se tome pridoda bliskost prirodi, želja za estetikom i očita ušteda prilikom izgradnje te kasnije ušteda energenata za grijanje, dvojbi više nema – drvo se vratilo i to kao građevni materijal budućnosti. Karakteristike i prednosti drvenih kuća Vješto dizajnirana i pravilno izvedena drvena kuća jednaka je bilo kojoj drugoj kući, pa čak i bolja. 
Stalnost temperature
Temperatura unutar drvene kuće ostat će u 24 sata nepromijenjena iako se ne vrši nikakvo dodatno zagrijavanje. Prema istraživanjima Američkog Nacionalnog Zavoda za Standarde disipacija topline kroz pojedine dijelove kuće iznosi: krov-strop - 0.20 W/m2K
pod položen na betonsku ploču - 0.20 W/m2K pod ispod kojeg je zrak - 0.16 W/m2K prozori - 1.90 W/m2K vanjska vrata - 0.70 W/m2K vanjski zidovi - 0.20 W/m2K Disipacija kroz vanjske zidove ovisi o debljini oblica odnosno poluoblica, a iznosi:
130 mm - 0.5 W/m2K 200 mm - 0.3 W/m2K Drvo kao odličan izolacijski materijal zadržava toplinu zimi, a svježinu ljeti. Samoregulacija vlažnosti Osim temperature važna je i vlažnost zraka. Naime masivni, drveni zidovi zadržavat će vlažnost zraka u prostoriji u zadovoljavajućim granicama na principu samoregulacije pa nisu potrebni nikakvi dodatni klimatizacijski uređaji i ovlaživači zraka. Drvene oblice upijat će vlagu kada je ima previše u zraku, a otpuštat ju kada je zrak suh. Zato zrak u drvenoj kući neće biti ni presuh niti prevlažan. Kuća koja diše Drvo u svojoj mikrostrukturi je difuzno što znači da propušta zrak u oba smjera. Na taj način osigurava se neprekidna izmjena unutrašnjeg i vanjskog zraka te nema potrebe za otvaranjem vrata i prozora, nema propuha, nema gubitka topline. Za razliku od drveta, beton i PVC nemaju ovakva difuzna svojstva i nisu prozračni nego hermetički zatvaraju stambeni prostor. Izgradnjom drvene kuće dobije se zdrav i kisikom pun prostor za život, a što je posebno važno kod osoba sa dišnim poteškoćama. Antialergijska sredina Drvo kao prirodan materijal pokazuje odlična elektrostatička svojstva. To znači da se drvo neće naelektrizirati te privlačiti i zadržavati mikročestice prašine, peludi ...itd. Na taj način unutar drvene kuće stvara se antialergijska sredina što je posebno važno kod ljudi sa raznim oblicima alergija. Praktične prednosti Izgradnja drvene kuće je jeftinija te kraće traje od klasične cigla-beton kuće. Naime završetkom standardne kuće cigla-beton potrebno je neko vrijeme da se voda korištena za građenje i žbukanje osuši iz zidova te za to vrijeme nije pogodna za stanovanje. Montaža drvene kuće spada u vrstu tzv. suhe gradnje pa je pri završetku poslova moguće odmah u nju useliti. Nadalje, suhu gradnju je moguće izvoditi i na izuzetno niskim temperaturama, dok kod betonske gradnje to nije slučaj zbog smrzavanja vode. Dakle, svoju drvenu kuću bez ikakvih problema možete početi graditi zimi te već iste zime u nju i useliti. ZAKLJUČAK Kao što možete vidjeti izgradnjom drvene kuće ne samo da dobijete zdrav i prirodan ambijent, nego i znatnu uštedu u novcu i vremenu prilikom izgradnje te kasnije uštedu na zagrijavanju i hlađenju. | ||||||||
Uvjeti Korištenja |
Zaštita Privatnosti |
Kontakt
| |||||||||